nabava.net

Vodič za kupovinu projektora - LCD ili DLP, rezolucija, ANSI lumen, kontrast itd.

Želite gledati omiljene filmove i serije, pratiti utakmice i igrati igre na ekranu od 2 metra? Želite kolegama predstaviti rezultate nove kampanje bez da se naginjete jedan drugome preko ramena ispred monitora? Vrijeme je da nabavite projektor.

Projektor

Ako ste odlučili kupiti projektor, vjerojatno ste naišli na hrpu brojki i kratica za koje vam nije skroz jasno što znače. Stoga smo pripremili opsežan vodič za kupovinu projektora koji će vam objasniti najčešće specifikacije projektora i na što trebate paziti.

Koju vrstu projektora izabrati?

Postoje LCD i DLP projektori. Kod LCD projektora razlikujemo još i LCOS (Liquid Crystal on Silicon) koji se na Sony modelima naziva SXRD, a na JVC modelima D-ILA.

LCD projektori

LCD projektori projektiraju svjetlo na sitna zrcala koja ga dijele na zasebne crvene, zelene i plave zrake. Te zrake potom prolaze kroz čipove koji ih spajaju pomoću prizme, šalju kroz leću projektora te projiciraju na zid ili platno. Što je više čipova, to će projicirana slika biti bolja, pa ćete najčešće naići na 3LCD projektore. 3 označava broj čipova.

Slika s LCD projektora izgleda bolje u osvijetljenoj sobi, pa nećete morati biti u potpunom mraku kao kod DPL projektora. Također troši manje struje te proizvodi manje topline, a boje na slici su življe i bogatije. Odličan su izbor za veće prostorije gdje je veća udaljenost između projektora i platna.

Međutim, kao većina uređaja koji koriste LCD tehnologiju, podložni su nastanku tzv. "mrtvih piksela", a čipovi su osjetljivi na skupljanje prašine koje negativno utječe na kvalitetu slike. Imaju slabiji kontrast boje pa crna ponekad izgleda isprano, a ako stojite blizu projicirane slike, ona će na nekim modelima izgledati rešetkasto s jasno vidljivim pikselima. LCD projektori su većih dimenzija.

LCOS vrsta LCD projektora kombinira LCD i DLP tehnologiju. Kod njih zrake ne prolaze kroz čipove, već se od njih reflektiraju. LCOS projektori stvaraju sliku s najmanje vidljivim pikselima, prekrasnih boja i punu detalja. Međutim, s kvalitetnim prikazom dolazi i visoka cijena. Potrebe većine ljudi LCD i DLP projektori sasvim će dobro zadovoljiti.

DLP projektori

DLP projektori koriste DLP čip koji se sastoji od nekoliko milijuna sitnih zrcala. Svako to zrcalo se miče od svjetla kako bi stvorilo svijetli ili tamni piksel, a boja nastaje kada svjetlo prolazi kroz kotač boja koji se okreče. Takvo svjetlo pada na DLP čip te se projicira na zid ili platno.

DLP projektori proizvode sliku bez jasno vidljivih piksela i jači kontrast boja zbog čega crni tonovi izgledaju bolje nego kod LCD projektora. Ujedno su manjih dimenzija pa su i lakše prenosivi. Zbog toga što imaju manje dijelova popravak je jeftiniji, a ujedno će bolje izdržati prostore u kojima se skuplja prašina.

Međutim, s obzirom na to da sadrži pomične elemente, s DLP projektorima treba pažljivo manevrirati. Također, DLP projektori sa samo jednim čipom imaju problema s pojavom tzv. "efekta duge" gdje kotač boja ne izmjenjuje boje dovoljno brzo, pa neki ljudi na ekranu vide nešto slično dugi.

Koji izabrati?

Na konačan izbor projektora neki drugi elementi utjecat će više nego radi li se o DLP ili LCD projektoru. Međutim, većina ljudi radije će odabrati LCD projektor jer ima jako dobro osvijetljenu sliku i jednostavniji je za korištenje zbog manje dijelova.

Ako ćete projektor koristiti primarno za kućno kino, razmislite o kupovini DLP projektora. Ako tražite uređaj za prikazivanje aplikacija i prezentacija s računala, LCD projektor je bolji izbor.

Neovisno izabrali LCD ili DLP projektor, neka ima 3 čipa.

Kućno kino

Lampa, LED ili laser kao izvor svjetla?

Jedan od najvažnijih elemenata projektora je njegov izvor bijelog svjetla, odnosno radi li se o metal halogenoj lampi, LED svjetlu ili laseru.

Većina projektora koristi metal halogene ili UHP (Ultra High Performance) lampe. Problem kod ovih lampi je to što imaju ograničen životni vijek, odnosno potrebno je ih je mijenjati nakon određenog vremena. Ovisno o modelu projektora, jedna MH ili UHP lampa radit će između 2.000 i 5.000 sati.

Jedna od alternativa MH i UHP lampama je LED. Osim što LED lampe zauzimaju malo prostora pa je moguće napraviti kompaktnije projektore, troše manje energije, manje se zagrijavaju i drastično duže traju (20.000+ sati). Međutim, njihovo svijetlo nije precizno kao kod MH lampi i lasera, tj. raspršuje se i zbog toga slabije osvjetljuju.

Postoji i treća opcija, no potrajat će još neko vrijeme dok se ne pojavi na tržištu po pristupačnoj cijeni. Riječ je o projektoru s laserom. Laser precizno usmjerava svijetlo, troši malo energije, omogućuje visoku razinu osvijetljenosti, nema zagrijavanja pri paljenju nego se odmah aktivira čim pritisnete gumb te ima izuzetno dugačak životni vijek od preko 30.000 sati. Nažalost, laser se trenutno koristi u ograničenom broju high-end projektora koji su većini nas daleko izvan budžeta, osim ako nemate viška 6.000 američkih dolara.

Nećete pogriješiti ako kupite projektor s MH lampom, ali prvo provjerite cijenu zamjenskih lampi jer će vam nova trebati kroz nekoliko godina.

Sati trajanja lampe označavaju vrijeme potrebno da lampa izgubi polovicu svjetline nakon čega lampa gubi svoju prvotnu kvalitetu. Npr. kupili ste projektor čija lampa ima životni vijek od 3.000 sati. Ako ćete projektor koristiti svaki dan po 2 sata, novu lampu morat ćete kupiti za oko 3 godine.

Naravno, broj sati trajanja lampe nije 100% precizan jer ovisi o načinu korištenja projektora, no omogućuje da otprilike izračunate kada ćete morati kupovati novu lampu i koliki dodatni trošak možete očekivati s godinama korištenja projektora. Valja znati da s vremenom cijene zamjenskih i originalnih lampi sve više padaju te možete očekivati da će lampa za 3 godine biti jeftinija nego što trenutno košta.

Često se trajnost lampe izražava u dva razreda - normal i economic. Economic označava korištenje projektora na ekonomskom načinu rada, tj. smanjenom jačinom svjetla. Time ćete značajno produžiti životni vijek lampe projektora, ali takvo korištenje dat će dobru sliku jedino u potpunom ili skoro potpunom mraku. Ako koristite projektor u osvijetljenoj prostoriji, s ekonomskim načinom rada slika neće biti dovoljno osvijetljena.

Jačina svjetla - ANSI lumen

Jačina svjetla projektora izražava se u lumenima. ANSI lumen je standardizirana mjerna jedinica jačine svijetla koju projektor projicira. Što je broj lumena veći, to je svjetlost projektora jača. Međutim, koliko će slika doista biti osvijetljena, ovisi i o površini na koju ćete projicirati sliku te koliko je prostorija u kojoj koristite projektor svijetla ili tamna.

Projektor u sklopu kućnog kina trebao bi imati minimalno 1.500 ANSI lumena, no većina projektora za tu namjernu ima između 1.500 i 2.500 ANSI lumena. S druge strane, projektori čija je namjena poslovno ili edukacijsko korištenje, imat će i više od 3.000 ANSI lumena.

Opseg lumena Preporuka
< 1.000 Najjeftiniji, ali za korištenje u isključivo tamnim prostorijama i s jako malom slikom.
1.000 - 2.000 Najčešći raspon lumena na projektoru, namijenjen za tamne i slabo osvijetljene prostorije te projekciju malih i srednje velikih slika.
2.000 - 3.000 Fleksibilniji raspon koji dopušta malo veće osvjetljenje te projekciju većih slika.
3.000 < Za dobro osvijetljene prostorije i projekciju velikih slika. U tamnim prostorijama slika može izgledati previše svijetlo.

ANSI lumen

Valja napomenuti da postoje dvije vrste jačine svjetla koje se mjere u lumenima. To su WLO (White Light Output) i CLO (Color Light Output).

WLO je jačina svjetla koju smo objasnili na početku ovog odjeljka. Na većini modela projektora pronaći ćete isključivo ovu specifikaciju, no ona vam neće dati potpunu sliku o tome koliko je slika pojedinog modela projektora dobro osvijetljena. Za to trebate znati i CLO.

Projektori s jednim čipom prilikom projiciranja slike ne prikazuju sve boje odjednom, već uzastopno jednu iza druge. To znači da je jačina svjetla u boji puno slabija nego kod projektora s 3 čipa koji propuštaju sve boje odjednom. Da bi to nadoknadili, projektori s jednim čipom moraju puštati puno više bijele svjetlosti kako bi konačna slika bila bolje osvijetljena. No, više bijele svjetlosti znači potrošnju više energije i jače zagrijavanje projektora. WLO se odnosi na snagu bijele svjetlosti, a CLO na jačinu svjetla u boji.

Za optimalno projiciranu sliku sa živim bojama i oštrim detaljima, odaberite projektor koji ima jednako visok WLO i CLO.

Rezolucija

Što veću sliku želite gledati, to njezina rezolucija treba biti veća, tj. treba se sastojati od više piksela. U suprotnom će uslijed povećanja slike ona djelovati rešetkasto, odnosno pikseli će biti jasno vidljivi. Što je piksela više, to se detalji bolje vide.

Projektore za kućno kino ispod 1920 x 1080 piksela ne biste trebali uzimati u obzir.

U pravilu, neka rezolucija projektora odgovara rezoluciji uređaja s kojeg ćete slati sadržaj na projektor. Međutim, budući da sva novija tehnologija (laptopi, konzole itd.) koriste FHD rezoluciju, doista nema smisla da kupujete projektor slabiji od toga.

S obzirom na sve veću dostupnost 4K televizora, možda razmišljate o kupovini 4K projektora. No, s obzirom na to da su troškovi proizvodnje puno veći nego kod 4K televizora, izbor 4K projektora je slab, a ujedno su i poprilično skupi.

Troškovi proizvodnje su visoki jer proces stavljanja skoro 4.000 piksela na maleni čip mora biti jako precizan i izuzetno kvalitetan. Paneli televizora drastično su veći, pa proizvođači imaju puno više prostora za raditi.

Ako želite 4K projektor, pripazite da se doista radi o 4K. Neki proizvođači poput Epsona i JVC-ja koriste 1080 čipove, ali projiciraju 4K tako da poduplaju sliku jako brzo šaljući piksele dijagonalno naprijed-natrag za dužinu pola piksela. Pomicanje piksela je toliko brzo da kod gledatelja ostavlja lažni dojam 4K slike. Takve ćete projektore prepoznati po tome što navode da koriste Native, e-Shift, 4K enhancement (4Ke) i TI DLP UHD tehnologije.

Ulazi i spajanje s uređajima

Ulazi na projektoru

Projektore je moguće povezati s DVD i Blu-ray playerima, laptopima, tabletima, mobitelima, konzolama, stolnim računalima, zvučnicima, slušalicama itd. Stoga se pobrinite da projektor ima ulaze koji vam trebaju.

Svi projektori danas imaju HDMI ulaz koji se koristi za spajanje laptopa, konzola, medija playera, Blu-ray playera itd. Međutim, nemaju svi projektori VGA ili DVI ulaze koji će vam trebati ako projektor želite spojiti sa starijim uređajima koji nemaju HDMI.

Također, ako želite svoje slušalice spojiti direktno na projektor, morat ćete potražiti model s 3.5 mm ulazom. Ako pak želite projektor spojiti s bežičnim zvučnicima, znajte da samo neki modeli imaju mogućnost spajanja preko Bluetootha.

Ostale karakteristike

1. Kontrast

Kontrast se odnosi na omjer između crnih i bijelih tonova na slici. Visoki kontrast znači da će tonovi biti vjerni stvarnosti, tj. očekujte ljepše boje i više detalja na slici. Niski kontrast, s druge strane, učinit će da slika izgleda manje dojmljivo s teže razlučivim detaljima.

Kontrast se mjeri usporedbom najsvjetlije bijele i najtamnije crne boje koju projektor može projicirati na slici. Npr. omjer od 1.000:1 znači da je najsvjetlija bijela čak 1.000 puta svjetlija od najtamnije crne. No, kako taj omjer više raste, to je razlika u boljoj slici postaje sve manje. To znači da nema potrebe da kupujete projektor s ogromnim kontrastom od 30.000:1 i više.

Ako kupujete projektor za kućno kino koji ćete koristiti u zamračenoj prostoriji, kontrast slike slobodno može biti manji.

Kontrast

2. Format slike

Format slike odnosi se na omjer stranica slike, a birati možete između 4:3 i 16:9 omjera.

Omjer 4:3 je slika standardnog TV programa, klasičnih filmova i prezentacija. Kada na takvom omjeru gledate film, na gornjem i donjem dijelu ekrana pojavit će se crne granice.

Omjer 16:9 koriste filmovi, a Blu-ray i HDTV također su dizajnirani za ovaj omjer. Kada pri takvom omjeru gledate sadržaj namijenjen uređajima omjer 4:3, izgledat će puno manji.

Omjer 16:9 izaberite ako kupujete projektor primarno za gledanje filmova, a 4:3 za ostale sadržaje, pogotovo u poslovne ili edukacijske svrhe.

Format slike

3. Udaljenost od platna (throw ratio)

Da biste dobili najkvalitetniju sliku, trebate znati koliko projektor treba biti udaljen od slike koju projicira. Ovo se još naziva i throw ratio koji ovisi o vrsti leće na projektoru.

  • Većina projektora ima throw ratio od 2.0:1, što znači da projektor treba postaviti 4 metra od platna da bi se dobila slika širine 2 metra.
  • Projektori s tzv. short throw lećama omogućuju da projektor stavite vrlo brzo platnu, što je potrebno u malim prostorijama. Npr. kod projektora s 0.8:1 znači da ga se postavlja 1.6 metara od platna za sliku širine 2 metra.
  • Kod ultra short throw leća projektor možete staviti svega nekoliko desetaka centimetara dalje od platna.
  • Projektore s long throw lećama postavlja se daleko od platna, a koristi u velikim prostorijama kao što su kino dvorane ili konferencijske sale i na otvorenom.
Throw ratio Vrsta leće Udaljenost od platna
0.1:1 Ultra short throw 20 cm
0.8:1 Short throw 1.6 m
1.3:1 Short throw 2.6 m
2:1 Standard 4 m
4.3:1 Long throw 8.6 m
5.7:1 Long throw 11.4 m
9.0:1 Ultra long throw 18 m

Projektori sa short throw i ultra short throw lećama često nemaju mogućnost zooma, pa ako želite smanjiti ili povećati sliku, to morate napraviti tako da sam projektor pomaknete bliže ili dalje projekcijskom platnu.

Leće s mogućnošću zooma omogućuju malo više fleksibilnosti pri postavljanju projektora, a to je korisno ako ćete projektor koristiti na različitim lokacijama. Neka obavezno bude riječ o optičkom zoomu, jer će digitalni umanjiti kvalitetu slike.

Throw ratio

4. Keystone korekcija

Ako projektor i platno nisu postavljeni pod pravim kutom, doći će do izobličenja slike u obliku trapezoida, npr. lijeva strana će biti veća od desne ili će gornji dio slike biti manji od donje. Srećom, projektori dolaze s tzv. keystone korekcijom (naići ćete i na druge nazive poput "automatska trapezoidna korekcija") koja omogućuje da ispravite sliku optički (pomicanjem leće) ili digitalno (pomoću softvera). Optička korekcija je kvalitetnija, no i digitalna će obaviti svoj posao kako treba.

Ako namjeravati montirati projektor na strop, tada vam keystone korekcija nije bitna jer je potrebno samo jedno namještanje projektora. Međutim, ako ćete projektor redovito micati, keystone korekcija dobro će vam doći jer ćete svaki put morati namještati kut projektora i slike.

 Toplo preporučujemo da se uvijek potrudite postaviti projektor i platno pod odgovarajućim kutem jer keystone korekcija će umanjiti kvalitetu prikaza.

Keystone korekcija

5. Zvučnici

Većina projektora nema ugrađene zvučnike, ali dio projektora ipak ima vlastiti izvor zvuka. Ako kupujete projektor prvenstveno za gledanje multimedijskih sadržaja, obavezno koristite posebne zvučnike čak i ako projektor može projicirati i zvuk.

Naime, čak i kada projektor ima svoje zvučnike, oni su očekivano loše kvalitete. Mogu poslužiti kao prva pomoć ako ćete projektor koristiti nakratko, ali ako ne želite zvuk "kao iz kante", zaboravite na zvučnike u projektoru i nabavite nešto kvalitetnije.

Projektor obavezno spojite s vanjskim zvučnicima osim ako ćete ga koristiti za projekciju sadržaja kojima 90% vremena ne treba zvuk.

6. Buka

Na ovaj dio kupci najčešće zaborave sve dok ne postave projektor i usred gledanja filma primijete da u pozadini nešto poprilično glasno zuji - ventilator projektora koji pokušava ohladiti lampu.

Buku koju projektor proizvodi manje ćete primijetiti ako se nalazite u velikoj prostoriji, ako je projektor montiran na stropu ili ako je uključena funkcija uštede energije. Međutim, ako se projektor nalazi u manjoj prostoriji direktno ispred ili iza vas, itekako ćete čuti zvuk ventilatora.

Ovisno o modelu projektora, zvuk se kreće između 24 dB i 50 dB.

Tihi projektor je onaj s jačinom zvuka od 30 dB i manje.

Projekcijsko platno - zadnja karika dobre slike

Projekcijsko platno jedini je izbor ako želimo dobiti najbolju moguću sliku.

Da, možete projektor usmjeriti i na zid. Ali vam najtoplije preporučujemo da to ne radite. Ako ćete već izdvojiti nekoliko tisuća kuna za projektor, nemojte škrtariti na platnu i time upropastiti sliku kvalitetnog projektora.

Površina projekcijskog platna dizajnirana je tako da maksimalno iskoristi i reflektira svjetlost projektora kako bi projicirana slika bila što jasnija i svjetlija.

Neke od stvari o kojima trebate razmisliti jest hoćete li instalirati trajno platno koje će stalno stajati na zidu ili ćete se odlučiti za platno na izvlačenje. Ako namjeravate dodijeliti prostor isključivo gledanju sadržaja s projektora, kojeg ćete ujedno montirati na strop, instalacija trajnog platna kojeg nećete morati izvlačiti svaki put kada želite nešto gledati je dobra ideja.

Većini korisnika projekcijsko platno na izvlačenje montirano na zid ili strop predstavlja najbolju opciju.

I za kraj

Nakon što savladate svu teoriju o projektorima, kupovina je i dalje izazov.

Najvažnije su dvije stvari: ili prije kupovine pogledajte kako se ponaša projektor koji želite kupiti (isprobali ste u trgovini, vidjeli kod prijatelja, istražili video recenzije na YouTube-u) ili provjerite možete li projektor trgovini u kojoj ste ga kupili vratiti bez dodatnih troškova ako vam se kvaliteta slike ne sviđa.

 

Povezani članci: