Najčešće internet prevare i kako ih izbjeći

Iz godine u godinu internetskih prevara sve je više, a metode prevare su sve sofisticiranije. Dobra vijest je da postoje jasni znakovi po kojima ćeš prepoznati online prevare – u nastavku donosimo pregled koje prevare preko interneta su najčešće te praktične savjete kako ih na vrijeme prepoznati i izbjeći.

Izvor: Freepik

1. Phishing e-mailovi

Phishing je jedna od najčešćih i najopasnijih internetskih prevara. Radi se o lažnim porukama koje izgledaju kao da dolaze od legitimnih izvora poput banke, kurirske službe, teleoperatera ili državnih institucija, a cilj im je navesti te da klikneš na sumnjivi link i uneseš osobne podatke, lozinke ili podatke o kartici.

U Hrvatskoj su posebno česte lažne poruke koje se predstavljaju kao obavijesti od dostavnih službi poput Hrvatske Pošte, i to u obliku e-mail i SMS poruka. Obično kažu da trebaš platiti naknadu za carinu ili potvrditi adresu dostave. Link u poruci vodi na stranicu koja izgleda uvjerljivo, ali zapravo pripada prevarantima.

Tipični znakovi phishing poruka su:

• hitan ton („Vaš račun će biti blokiran ako odmah ne potvrdite podatke“),
• gramatičke i pravopisne pogreške,
• čudne adrese pošiljatelja (npr. ime banke, ali e-mail završava na @gmail.com),
• linkovi koji vode na slične, ali lažne domene (npr. „posta-hr.com“ umjesto „posta.hr“).

SMS phishing, tzv. smishing, sve je češći jer ljudi porukama često vjeruju više nego e-mailu. Poruke obično sadrže link i zahtjev da se hitno reagira.

Kako se zaštititi? Nikada ne klikaj na linkove u sumnjivim porukama i ne otvaraj privitke. Ako dobiješ poruku od banke ili dostavne službe, uvijek idi direktno na službenu web stranicu firme u pitanju ili ih nazovi. Banke i kurirske službe nikad ne traže lozinke ili podatke o kartici putem e-maila ili SMS-a.

2. Lažne internet trgovine i popusti koji izgledaju predobro da bi bili istiniti

Lažne internet trgovine često izgledaju vrlo profesionalno. Najčešći znakovi da je riječ o lažnom web shopu su nevjerojatno niske cijene i popusti koji zvuče predobro da bi bili istiniti. Vidiš li na stranici najnoviji iPhone za 200 eura ili originalne Adidas tenisice za 20 eura, gotovo sigurno se radi o prevari.

Da je riječ o prevari ukazuje i nedostatak podataka o firmi i opcija za kontakt. Web shop na svojim stranicama treba imati adresu sjedišta, OIB firme te kontakt broj i/ili email adresu. Firma također mora biti upisana u trgovački registar.

Pazi i na web domenu. Prevaranti koriste adrese slične pravim web shopovima kako bi prevarili korisnike (npr. „adidassale.com“ ili „hr-electronics.shop“).

Kako se zaštititi? Prije kupovine provjeri recenzije trgovine (forumi i Google recenzije su odlični pokazatelji). Za domaće web shopove na stranicama Fine po matičnom broju i OIB-u firme (koji bi se trebali nalaziti na stranici web shopa) možeš provjeriti je li vlasnik webshopa legitimna firma.

3. Prevare na društvenim mrežama

Društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i TikToka plodno su tlo za internetske prevare, a među najčešćim taktikama su lažni oglasi. Riječ je o reklamama koje nude proizvode po suludo niskim cijenama – od brendirane odjeće i obuće do elektronike i luksuzne kozmetike. Kada klikneš na oglas, vodi te na stranicu koja izgleda uvjerljivo, ali u stvarnosti je riječ o lažnom webshopu. Nakon uplate, proizvodi nikada ne stignu ili dođe jeftina kopija iz Kine.

Popularne su i lažne nagradne igre. Prevaranti otvaraju profile koji izgledaju kao poznati brendovi i obećavaju poklone, vaučere ili novac. U zamjenu traže da uneseš osobne podatke, da potvrdiš račun unosom kartičnih podataka ili da tek pokriješ troškove dostave osvojene nagrade. Cilj je uvijek isti – doći do tvojih podataka ili te navesti na uplatu.

Kako se zaštititi? Kada naiđeš na oglas ili profil koji nudi nevjerojatnu ponudu, obavezno provjeri je li riječ o službenom profilu brenda. Klikni na ime profila i provjeri broj pratitelja, datum osnivanja i povijest objava. Ozbiljni brendovi imaju verificirane profile (plavu kvačicu) i jasne kontakt podatke. Nikada ne ostavljaj osobne ni kartične podatke putem poruka i komentara na društvenim mrežama.

4. Investicijske i kripto prevare

Jedan od najbrže rastućih oblika internetskih prijevara su tzv. investicijske prevare, posebno one vezane uz kriptovalute. Prevaranti koriste interes ljudi za brzu zaradu i obećavaju nevjerojatne povrate na ulaganja. Nažalost, takva obećanja nikada se ne ostvare.

Ove prevare obično počinju putem oglasa na društvenim mrežama ili lažnih web stranica koje izgledaju vrlo profesionalno. Neki čak koriste slike poznatih osoba ili lažne članke iz medija kako bi izgledali legitimno. Nakon što se prijaviš i uplatiš prvi iznos, dobivaš pristup platformi koja pokazuje da tvoj ulog raste. No, kada poželiš povući zaradu, pojavljuju se izmišljene naknade i dodatni troškovi ili ti pristup računu bude u potpunosti blokiran.

Poseban oblik prevare su tzv. pump & dump sheme. U njima prevaranti nagovaraju ljude da masovno ulažu u manje poznate kriptovalute. Kada cijena kratkotrajno poraste, oni prodaju svoje tokene i nestaju, a obični korisnici ostaju s bezvrijednim ulaganjima.

Znakovi upozorenja kod ovakvih prevara su:

• garantirana zarada bez rizika,
• pritisak da odmah uložiš („ponuda vrijedi samo danas“),
• nejasne informacije o tome tko stoji iza platforme,
• komunikacija isključivo putem WhatsAppa i sličnih kanala.

Kako se zaštititi? Nikada ne ulaži novac preko nepoznatih oglasa na društvenim mrežama i uvijek provjeri je li platforma regulirana od strane službenih financijskih institucija. Instant zarada i ulaganje bez rizika ne postoje – to je sigurno riječ o prijevari.

5. Prevare preko internetskih oglasnika

Internetski oglasnici poput Njuškala i Facebook Marketplacea odličan su način da brzo kupiš ili prodaš, ali zbog popularnosti su postale idealno mjesto za prevarante. Najčešće su dvije vrste prevara: one koje ciljaju prodavače i one koje ciljaju kupce.

Prodavačima se često javi kupac koji djeluje predobro da bi bio istinit – ne traži detalje o proizvodu, odmah pristaje na cijenu i inzistira na brzoj uplati. Zatim šalje lažni link (najčešće u obliku stranice dostavne službe) gdje traži da uneseš podatke o svojoj kartici. U stvarnosti taj link nema veze s dostavom već služi isključivo za krađu podataka i pražnjenje računa.

Ako si kupac, tipična prijevara je oglas s nevjerojatno niskom cijenom za traženi proizvod (npr. novi iPhone za 150 €). Prevarant će tražiti da uplatiš unaprijed, često na inozemni račun ili preko servisa poput Western Uniona. Nakon što uplatiš, prodavač nestaje, a oglas se briše.

Kako se zaštititi? Nikada ne šalji kartične podatke preko poruka ili linkova, a također nema razloga da prodavač kupcu šalje podatke o kartici. Kada je moguće, dogovori osobnu primopredaju.

Što napraviti u slučaju prevare

Sumnjaš li da si žrtva internet prevare, prvi i najvažniji korak je da nazoveš banku i zatražiš blokiranje kartice te zamrzavanje sumnjivih transakcija. To je najbrži način da spriječiš daljnju štetu. Imaš li dokaze o prijevari, od banke ili izdavatelja kartice (Visa/Mastercard) možeš zatražiti povrat izgubljenih sredstava (chargeback).

Ako su ti kompromitirani računi poput e-maila, odmah promijeni lozinke te uključi dvofaktorsku autentifikaciju.

Kada dođe do kompromitacije identiteta i prevaranti imaju tvoje osobne podatke (OIB ili kopiju osobne iskaznice), situaciju odmah prijavi policiji.

Ako si naručivao s domaćeg web shopa i naručeni artikl ti nije isporučen, imamo detaljne upute kako ostvariti svoja potrošačka prava i kome prijaviti trgovca.

Misao za kraj

Pravilo je jednostavno: kada nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, gotovo sigurno je prevara. Novac i osobne podatke sigurno ne bi dao nepoznatoj osobi na ulici, a neka to vrijedi i za osobe koje srećeš online.