nabava.net

Koji SSD disk kupiti - vodič za kupovinu

Vjerujemo da si već upoznat s činjenicom da tvoje novo računalo, ali i ono postojeće, stvarno treba imati SSD disk. Kako bi ti olakšali kupovinu, pripremili smo vodič u kojem objašnjavamo sve bitne faktore poput formata, tehnologije, kapaciteta i svega ostalog što može utjecati na odluku koji SSD kupiti.

Savjeti za kupovinu SSD-a

Što je SSD i zašto ga trebaš imati?

Prvo da ti samo ukratko dočaramo što je to uopće SSD i zašto smo rekli da bi ga svako računalo trebalo imati. SSD (solid-state drive) je uređaj za trajnu pohranu podataka, isto kao i klasični tvrdi disk ili HDD. Razlika je u tome što SSD nema mehaničkih dijelova već radi na principu flash memorije.

Kako nemaju mehaničkih dijelova, SSD diskovi su dugotrajniji i otporniji na fizičke šokove. A uz to su i brži, tiši, energetski učinkovitiji i sve su to odgovori na pitanja zašto u svoje računalo ugraditi SSD disk. I najbrže računalo sa sporim tvrdim diskom na kraju će pokazati slabosti i usporenost u radu.

Kapacitet

Priču ćemo započeti s kapacitetom. Naravno da kod svih uređaja za pohranu podataka, pa tako i kod SSD diskova, vrijedi pravilo što veće, to bolje. Međutim, SSD ima problem da s većim kapacitetom dolazi i prilično veća cijena.

Zato je unaprijed važno isplanirati koliko ti okvirno prostora za pohranu treba kao i s kojim budžetom počinješ jer će on na kraju biti glavni faktor odluke.

  • 128 GB SSD: Svakako probaj izbjeći jer ćeš ga jako brzo zagušiti i na kraju nećeš osjetiti prednost u brzini. O ovoj opciji možeš razmisliti eventualno ako će biti samo kao dodatan disk na koji ćeš možda staviti samo Windowse, ali i u tom slučaju ipak savjetujemo veći kapacitet.
  • 256 GB SSD: Ovaj je kapacitet nekako postao standard kod prosječnih korisnika. Osobe koje ne zahtijevaju previše prostora, dobit će brzi disk s dovoljno memorije, a cijena je sasvim prihvatljiva. 256 GB najčešće ćeš pronaći i u budžet laptopima.
  • 500/520 GB SSD: Kupuješ li samo novi SSD, ovo bi trebao biti tvoj favorit. I više nego dovoljno prostora, a cijena koju još uvijek možeš nekako progutati. 
  • 1 TB SSD: Ako ti budžet dozvoljava, naravno da nećemo reći ovo ti nije potrebno. Ako si možeš priuštiti, go for it. Ako ipak nisi u prevelikoj potrebi, i SSD od 500 GB će biti dobar.

Naravno postoje i SSD diskovi s kapacitetom i većim od 1 TB, ali njih će ionako koristiti samo najiskusniji i najzahtjevniji korisnici koji se neće pretjerano zamarati cijenom niti bilo čime drugim.

Sučelja

SSD diskovi mogu koristiti nekoliko sučelja za prijenos podataka. Najčešće i još uvijek najpopularnije (prije svega zbog cijene) je SATA sučelje

SATA je već duže vrijeme standardno sučelje koje se nalazi u računalima i laptopima, a u startu su ga koristili klasični tvrdi diskovi, optički uređaji, a u novije vrijeme i SSD diskovi

SATA SSD

Upravo zbog tog načina korištenja, SATA sučelje možeš pronaći u većini osnovnih i prosječnih računala. SATA ima i svoje dvije brzine prijenosa podataka, a njih ćeš pronaći pod imenom SATA II (3 Gbps) i SATA III (6 Gbps). One ti govore koja je maksimalna brzina prijenosa podataka, ako je SSD spojen u računalu u kojem postoji istovjetno sučelje. 

Dakle, ako koristiš SATA III na SSD-u, kako bi izvukao najbolje i najbrže od njega, tvoje računalo također mora podržavati SATA III. Svakako treba napomenuti da velika većina novijih računala koristi upravo SATA III, tako da ćeš na 3 Gbps biti ograničen samo ako unapređuješ svoje (pra)staro računalo.

Druga i brža opcija je PCI Express sučelje. Tu već govorimo o premium značajkama i prilično većoj razini u odnosu na SATA sučelje. I dok prosječan korisnik možda i neće primijetiti neku promjenu (jer će mu i SATA biti i više nego dovoljno), napredniji korisnici cijenit će ono što im pruža PCI Express sučelje.

PCI Express u teoriji može biti i do 25x brži od SATA sučelja. U praksi, SATA III prenosi cca 600 Mb/s, a putem PCI Expressa ta se brojka podiže na gotovo 4 Gbps. Ne treba biti preveliki znalac da se na prvu uoči velika razlika. 

Sučelja su između ostalog usko vezana i uz format SSD-a pa sada idemo vidjeti koje sučelje vežemo uz koji format.

Format/oblik

Kako tekst ne bi pretjerano zakomplicirali i kako bi bio razumljiv i prosječnom korisniku, odlučili smo se zadržati samo na dva najčešća formata ili oblika u kojima SSD diskovi dolaze:

  • 2,5" SATA
  • M.2

2,5" SATA

Ovo je zapravo najčešći i najpopularniji oblik SSD diska. Izgledom je isti kao klasični tvrdi disk u laptopu koji se putem SATA konektora spaja s računalom ili laptopom.

Želiš li nadograditi postojeće prijenosno računalo, ovo će vjerojatno biti najbolji i najlakši način jer ćeš koristiti iste SATA kablove koje si koristio i sa svojim starim tvrdim diskom pa bi SSD trebao samo uskočiti na njegovo mjesto.

Kod desktop računala, često ćeš naći 3,5" bay u koji SSD od 2,5" logično neće stati. Zato ćeš za takvu nadogradnju morati uzeti i kućište koje će 'povećati' tvoj SSD na željenu veličinu kako bi ga lako spojio u svoje računalo.

Kako mu i samo ime govori, 2,5" SATA SSD koristi samo i jedino SATA sučelje.

M.2

M.2 je napredniji oblik koji može znatno povećati brzinu rada tvog računala. Oblikom M.2 podsjeća na RAM memoriju, ali je znatno manji. Upravo to ga čini idealnim za tanke laptope koji na svaki način pokušavaju smanjiti prostor potreban za smještanje svih komponenti.

M.2 SSD

M.2 SSD može koristiti oba gore spomenuta sučelja: SATA ili PCI Express. I dok se performanse između M.2 sa SATA sučeljem i 2,5" sa SATA sučeljem i neće toliko razlikovati, PCI Express je ono gdje sva zabava počinje.

M.2 format s PCI Express sučeljem stvoreni su za velike brzine. Osobe koje rade s prijenosom velikih količina podataka, svakako bi se trebale odlučiti za ovu kombinaciju. Ono što je važno i što moraš provjeriti je podržava li tvoje računalo M.2 PCI Express. Dosta laptopa ima mogućnost korištenja M.2 SSD-a, ali samo onog sa SATA sučeljem.

Kako bi odredio veličinu M.2 SSD-a, moraš pogledati 4 znamenke koje dolaze nakon njegovog imena. U pravilu će uvijek krenuti sa 22 što označava širinu od 22 mm, dok sljedeće dvije označavaju dužinu. Najčešći tipovi dužine su 60 i 80 mm (M.2 SSD 2260, M.2 SSD 2280), a još možeš pronaći i 42 mm ili 110 mm.

Gotovo sve matične ploče za desktope prihvaćaju razne dužine i tu ne bi trebalo biti problema. Dužina ti je bitna ako u svoj laptop poželiš staviti M.2 SSD jer oni najčešće prihvaćaju samo jednu dužinu pa prije kupovine svakako provjeri ovaj podatak.

PCI Express s ili bez NVMe?

Dodatnu komplikaciju prosječnom korisniku može izazvati i još nekoliko novih tehnologija koje se redovite skrivaju pod određenim kraticama. Svakako najupečatljivija i najvažnija je NVMe.

NVMe (Non-Volatile Memory Express) je protokol koji je dizajniran posebno za PCI sučelje kako bi dodatno ubrzao njegove performanse. NVMe je ujedno i najbolje što trenutno možeš dobiti od SSD-a. 

Međutim, odlučiš li se za ovu kombinaciju, moraš provjeriti podržava li tvoja matična ploča PCI Express NVMe. Čak i ako vidiš da matična podržava PCI Express to ne znači da podržava i NVMe protokol. Zato još jednom naglašavamo, dobro provjeri je li tvoja konfiguracija računala i matična pločna kompatibilna s M.2 PCI Express NVMe SSD-om.

NVMe SSD

Ali ne treba svima ovakva vrsta SSD-a. Dapače, našem prosječnom korisniku ne treba čak niti PCI Express sučelje. Ali svi kojima će SSD biti konstantno u pogonu i koji na dnevnoj bazi prebacuju velike količine podataka, uživat će u njegovim blagodatima.

Terabytes writen (TBW)

Kao i kod svih uređaja za trajnu pohranu podataka, tako i kod SSD-a postoji neka gornja granica njegove izdržljivosti i dugotrajnosti. U specifikacijama ćeš to pronaći pod skraćenicom TBW koja zapravo govori kolika ukupna količina podataka može biti zapisana u svim ćelijama SSD-a do kraja njegovog životnog vijeka.

Realno, to je podatak koji te uopće ne zanima ako si prosječan korisnik. Čak i ako si malo zahtjevniji i dalje te ne zanima. Zašto? Recimo da je TBW 70. U tom bi slučaju korisnik morao na dnevnoj bazi zapisivati dvije trećine novih podataka na svoj SSD ili u prijevodu gotovo 200 GB dnevno. 

Prosječan SSD ima TBW od 50 do čak 150. Što više to bolje, ali još jednom govorimo. Lijepo je znati, ali nije nešto što bi te trebalo zabrinjavati kod kupovine novog SSD-a.

Popularni proizvođači

Različite komponente računala imaju cijeli niz proizvođača, pa tako ni SSD diskovi nisu iznimka. I opet kao i uvijek, kvaliteta nekog proizvođača nije tako jednostavno objašnjiva. Različiti modeli isto proizvođača ne moraju nužno biti iste kvalitete, iste kvalitete sigurno nisu niti oni koji su totalno drugačijim cjenovnim rangovima itd. 

Međutim, na tržištu su se isprofilirali poneki proizvođači kao najbolji. Tu prije svega govorimo o Samsungu, a nećeš pogriješiti ni ako se odlučiš za Crucial, Kingston, Adatu ili Western Digital. Profesionalci i power useri svakako bi trebali baciti i pogled na Intel Optane, ali tu je ipak riječ o još novijim tehnologijama i još većim cijenama.

Imaš i ti neki savjet za kupovinu SSD-a? Ili samo želiš pohvaliti određeni model? Slobodno ga podijeli s nama u komentaru i pomogni drugima da izvuku najbolje iz svoje kupovine.